Subota , 25. studeni 2017.
Naslovna / Vijesti - Željeznički prijevoz / Novotny: Ulaganje od desetak milijardi kuna u željeznicu otvorilo bi 20 000 radnih mjesta

Novotny: Ulaganje od desetak milijardi kuna u željeznicu otvorilo bi 20 000 radnih mjesta

FreeImages.com

Željeznicu su zapostavljale sve dosadašnje vlade iako bi Hrvatska od razvoja željezničkog prometa imala višestruke gospodarske i društvene koristi, glavni je zaključak skupa “Željeznica, generator rasta – da ili ne?”

Na skupu koji je održan u utorak u organizaciji Saveza za željeznicu, Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske zajednice županija, rečeno je da su strateški ciljevi Europske unije do 2050. godine povećati udjel putničkog i robnog željezničkog prijevoza na udaljenostima preko 300 kilometara za više od 50 posto.

Modernizacija željeznice

Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić želi da željeznica s pratećom industrijom i lukama postane strateška industrija kojoj bi vlade trebale posvetiti posebnu pažnju. Traži hitnu i ubrzanu modernizaciju željeznice upozoravajući kako bi u protivnom za nekoliko godina mogla biti potpuno nepotrebna.

– Razvijene zemlje u željeznicu ulažu puno, a svaki euro uložen u razvoj željeznice vraća četiri eura dobiti gospodarstvu. Željeznica je ekološki, energetski i prostorno znatno učinkovitija od cestovnog prijevoza, rekao je Maršić. Ističe da za svaki kilometar koji prevali automobil u Europi, društvo za parkiranje i druge troškove infrastrukture mora prosječno izdvojiti jedan euro. S druge strane, željeznica u prosjeku stvara desetak puta manje troškova uz znatno veće efekte za građane i gospodarstvo.

Cestovni promet kao glavno logističko sredstvo

Zapostavljenost hrvatskih željeznica potkrijepljena je podatkom kako je udio željeznica u teretnom prometu na razini EU-a 28 posto, a u Hrvatskoj tek 17 posto dok je udio željeznica u putničkom prometu u EU-u 8,4 posto, a kod nas tri posto. Osim pruga, rečeno je, u dosta lošem stanju su i kolodvori. Izaslanik predsjednice Republike Darinko Bago rekao je da bi Hrvatska imala velike koristi od dobrih željeznica i modernih pruga, no i on tvrdi kako je željeznica zapostavljena.

Za predsjednika Nadzornog odbora  HŽ Infrastrukture Ivana Miloša u Hrvatskoj se, iako je bitno skuplji, cestovni promet gotovo prešutno nametnuo kao glavno logističko načelo. Ekonomski analitičar Damir Novotny ističe da je hrvatski vanjski dug uz ostalo narastao i zbog ulaganja u cestovni promet.  On tvrdi kako bi se uz ulaganja od desetak milijardi kuna u željeznicu moglo otvoriti 20.000 novih radnih mjesta.

Potpredsjednik Saveza za željeznicu Zvonimir Viduka naglasio je da su, uz hrvatsku stagnaciju željezničkog prijevoza, neke zemlje poput Poljske, Češke ili Rumunjske posredstvom željezničkog sektora razvile svoje industrije.

Prodekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinarić naveo je da željezničkom sektoru nedostaje kvalitetnih planova koje bi pratilo gospodarstvo. Za bivšeg direktora HŽ-a Marijana Klarića stanje u željezničkom sektoru nije tako crno. Za njega u Hrvatskoj ne postoji bolji projekt od riječke nizinske pruge.

Istaknuti su i  neki projekti obnove ili izgradnje željezničke infrastrukture, pa su recimo u tijeku projekti pruga Dugo Selo – Križevci, vrijedan 198 milijuna eura, Gradec – Sveti Ivan Žabno (29,3 milijuna eura) te Rijeka – Brajdica (198 milijuna eura) dok su u pripremi projekti Križevci – Koprivnica (297 milijuna eura), Zaprešić – Zabok (80,5 milijuna eura), Vinkovci – Vukovar (70 milijuna eura) i Zagreb – Savski Marof (475 milijuna eura).

Preuzeto sa: Lider.media

Također provjerite

Pokrenuta nova željeznička linija od Finske do Kine

Prvi kontenjerski vlak na ruti Finska-Kina krenuo je 10. studenog. Servis nazvan Railgate Finland, Kouvola-China …