Četvrtak , 22. lipanj 2017.
Udarna vijest
Naslovna / Uncategorized / EK ispituje krši li pruga Beograd-Budimpešta europske zakone

EK ispituje krši li pruga Beograd-Budimpešta europske zakone

FreeImages.com

Istraga EK usmjerena je na Mađarsku, koja se kao članica EU mora pridržavati europskih zakona o nabavi.

Europska unija ispituje plan izgradnje brze pruge između Beograda i Budimpešte u sklopu kineskog infrastrukturnog projekta One Belt, One Road, zbog mogućeg kršenja europskih propisa, piše Financial Times (FT). Europski dužnosnici izjavili su za taj list da se ispituje financijska održivost 2,89 milijardi dolara vrijedne pruge i krše li se time zakoni EU prema kojima se za velike prometne projekte moraju raspisati javni natječaji.

“Službe Komisije procjenjuju usklađenost projekta sa zakonima EU. U toku je dijalog s nacionalnim vlastima”, izjavila je glasnogovornica EK. Brza pruga duga 350 kilometara, koja će povezati glavne gradove Srbije i Mađarske, predviđena je projektom kineskog predsjednika vrijednim 900 milijardi dolara, čiji je cilj izgradnja infrastrukture i povezivanje Kine s Eropom, Bliskim istokom i Afrikom. Ta pruga, kojom bi putovanje između glavnih gradova Srbije i Mađarske bilo skraćeno sa osam na tri sata, značajna je i kao dio linije koja bi povezala Kinu s grčkom lukom Pirej, koju su Kinezi kupili. Peking se o izgradnji te linije dogovorio s Mađarskom, Srbijom i Makedonijom 2014. godine.

Moguća novčana kazna 
Istraga Europske komisije uglavnom je usmjerena na Mađarsku, koja se kao članica EU mora pridržavati europskih zakona o nabavi, dok za Srbiju, kao kandidata za članstvo, vrijede blaža pravila, objašnjava FT.  Nepoštovanje europskih zakona o natječaju može biti sankcionirano novčanim kaznama i nalogom da se provedu procedure kojima bi se poništilo kršenje propisa. “Ako se utvrdi da su Mađari dodijelili ugovor određene veličine o javnim radovima bez natječaja, onda će prekršiti zakone EU”, izjavio je jedan visoki europski dužnosnik, navodi FT. Mađarska vlada je prošlog tjedna priopćila da je potpisala ugovore s Kinom, uključujući aneks, u kojem se objašnjava na koji način je projekt usaglašen sa zakonima EU, nakon konzultacija s Bruxellesom.

Kineski državni mediji su objavili da je ugovor o izgradnji brze pruge Beograd-Budimpešta potpisan na summitu Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe u studenome prošle godine.  Krajem siječnja srpski mediji objavili su da počinje obnova pruga između glavnih gradova Mađarske i Srbije. Radovi između Beograda i Budimpešte podijeljeni su u tri faze, a završena je tehnička dokumentacija za srednju dionicu od Stare Pazove do Novog Sada, koja se financira iz ruskog kredita. Za potez od Beograda do Stare Pazove gotov je idejni projekt, a priprema se izrada projekta za građevinsku dozvolu i projekta za izvođenje.

Još jedan kolosijek
Direktor Prometnog instituta CIP Milutin Ignjatović za Večernje novosti je rekao da se očekuje i početak izrade tehničke dokumentacije za treću dionicu, od Novog Sada do granice s Mađarskom, koja je najlakša jer prolazi kroz Panonsku nizinu, a prvi radovi mogli bi početi na proljeće. Predviđeno je da se postojeća pruga s jednim kolosijekom, stara više od 130 godina, obnovi i izgradi kao suvremena pruga s dva kolosijeka za putnički i teretni promet i brzinu od 200 kilometara na sat. Pruga će biti elektrificirana i opremljena tehnološki najsuvremenijim sustavima kontrole i upravljanja prometom u skladu s europskim standardima. “Bit će izgrađen dopunski, novi, drugi kolosijek na koji će se prebaciti promet sa sadašnjeg starog kolosijeka, zatim će se i on obnoviti”, objasnio je Ignjatović.

Urbanisti mijenjaju planove

Vlakovi će prolaziti kroz središte Subotice
Pruga velikih brzina koja će spajati Beograd i Budimpeštu trebala bi proći kroz središte Subotice, zbog čega su urbanisti morali mijenjati gradske planove. Zato je Javno poduzeće za upravljanje cestama, urbanističko planiranje i stanovanje pripremilo elaborat koje je predalo Prometnom institutu CIP na javnom uvidu u nacrt Prostornog plana područja posebne namjene infrastrukturnog koridora željezničke pruge Beograd – Subotica – državna granica (Kelebija).

Preuzeto sa: Poslovni.hr

Također provjerite

HŽ Infrastruktura pokreće javnu nabavu u vrijednosti 510 milijuna kuna

Realizacijom projekta modernizacije i elektrifikacije pruge brzim vlakovima trebat će 50 posto, a putničkim 30 …